Istorija Srbije na LOI

Srbija u Stokholmu 1912: Odrekli se medalje, Milošević i Tomašević ispisali istoriju

komentari (0)

Autor: TV Arena sport

18.07.2024 13:56
Delegacija Srpskog olimpijskog komiteta 1912. godine OKS
Delegacija Srpskog olimpijskog komiteta 1912. godine

Srbija se prvi put samostalno pojavila na Olimpijskim igrama 1912. godine u Stokholmu. Atletičari Dušan Milošević i Dragutin Tomašević, upisani su u istoriju srpskog olimpijzma, kao prvi sportisti koji su na Igrama branili boje države.

Posle Stokholma, srpski sportisti su bili redovni na Olimpijskim igrama, ali su sve do 2008. godine nastupali pod imenima raznih država, od Kraljevine Jugoslavije, preko SFRJ do SR Jugoslavije. Tek u Pekingu pre 16 godina Srbija je ponovo nastupila kao samostalna država.

Olimpijski komitet Srbije nastavlja tradiciju započetu osnivanjem Srpskog olimpijskog kluba 23. februara 1910. godine. On je 1911. promenio ime u Središnu saveznu upravu ili Centralni olimpijski klub, a 17. jula 1912. menja ime u Srpski olimpijski komitet, odnosno Olimpijski komitet Srbije, kako je stajalo na pečatu. Srpski olimpijski komitet je primljen u MOK na Kongresu u Stokholmu od 4. do 17. jula 1912. godine (tačan datum prijema nije poznat, a pretpostavlja se da je to bilo 17. jula). Osnivanjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca osniva se 14. decembra 1919. godine u Zagrebu Jugoslovenski olimpijski odbor i nastavlja članstvo Srpskog olimpijskog komiteta u MOK, bez posebnog prijema.

Sprinter Milošević se takmičio na 100 metara, ali nije uspeo da se kvalifikuje za polufinale, a njegovo vreme je iznosilo 11,6 sekundi. Isto vreme imali su i Dušanovi rivali u grupi 8, Knut Lindberg iz Švedske i Bedrih Vigoda iz Bohemije, ali su oni vizualno bili ispred sprskog takmičara i zbog toga su prošli dalje. Tomašević se oprobao u maratonskoj trci, međutim, nije stigao do cilja.

U maratonu je trebalo nastupi i čuveni Živko Nastić Baba, u to vreme jedan od najboljih dugoprugaša, ne samo u Srbiji već i šire, o čemu svedoči i nezvanični svetski rekord postavljen godinu dana ranije na relaciji Obrenovac – Košutnjak (33 kilometara), koju je pretrčao za dva sata i 11 minuta. Još neverovatnije zvuči podatak da je Nastić tu deonicu istrčao u opancima i gunju.

Rođenog Žarkovca su mnogi smatrali čudakom, pa je iz tog razloga precrtan iz olimpijskog tima Kraljevine Srbije, te je naša zemlja ostala bez jednog od favorita u trci, a samim tim i mogućnosti da se domogne prve istorijske olimpijske medalje i to u najznačajnijoj disciplini.

Pobednik olimpijskog maratona, trčanog na distanci od 40,2 kilometra, bio je Ken Mekartur iz Južne Afrike, a njegovo vreme, tada novi rekord Igara, iznosilo je 2:36,54.